Digitalni nadzor na putevima Srbije: Novi radari beleže čak 9 prekršaja, kazne stižu na kućnu adresu
Stacionarni i mobilni sistemi rade 24 sata dnevno i automatski evidentiraju prekršaje – od prekoračenja brzine do korišćenja telefona u vožnji.

Na putevima Srbije zvanično je počela primena savremenih digitalnih sistema nadzora saobraćaja koji istovremeno detektuju više vrsta prekršaja. Novi stacionarni i mobilni radari nisu klasične kamere, već integrisani digitalni sistemi koji funkcionišu neprekidno – 24 sata dnevno, 365 dana u godini, bez obzira na vremenske uslove i bez potrebe za fizičkim prisustvom saobraćajne patrole.
Prema podacima nadležnih institucija, sistemi mogu da registruju čak devet različitih prekršaja u realnom vremenu.
Koje prekršaje detektuju novi radari?

Digitalni nadzor beleži:
- trenutnu brzinu kretanja vozila
- prosečnu brzinu između dve kontrolne tačke
- nevezivanje sigurnosnog pojasa
- korišćenje mobilnog telefona tokom vožnje
- nepropisno preticanje
- prolazak kroz crveno svetlo
- upravljanje neregistrovanim vozilom
- nepropisnu upotrebu svetala
- vožnju žutom (zaustavnom) trakom
Sistemi su povezani sa bazama podataka Ministarstva unutrašnjih poslova, što omogućava automatsku proveru registarskih oznaka i isteka registracije. Nakon evidentiranja prekršaja, kazna se elektronski prosleđuje u centralni sistem, a potom stiže na kućnu adresu vlasnika vozila ili putem platforme eUprava.
Gde su postavljeni radari?
Trenutno je aktivno oko 30 lokacija širom zemlje, uključujući pravce oko Beograda, Pančeva, Užica i Šapca. Planirano je proširenje sistema na ukupno 99 tačaka, sa posebnim fokusom na tzv. „crne tačke“ i zone u blizini škola.
Zašto se uvodi pojačani digitalni nadzor?
Statistički podaci pokazuju da je neprilagođena brzina i dalje jedan od glavnih uzroka saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom. Samo tokom januara 2026. godine, brzina je bila faktor u više od trećine fatalnih slučajeva. Nadležni navode da pojačana kontrola već daje rezultate, uz smanjenje broja poginulih i povređenih lica.
Stručnjaci podsećaju da razlika između nepropisne i neprilagođene brzine može biti presudna – čak i dozvoljena brzina može biti opasna ukoliko uslovi na putu to zahtevaju.
Poruka nadležnih je jasna: cilj sistema nije kažnjavanje, već prevencija i povećanje bezbednosti svih učesnika u saobraćaju.
boronline.rs


