![]()
Grad Bor i njegova okolina imaju dugu i bogatu istoriju, neraskidivo povezanu sa rudarstvom i prirodnim bogatstvima.
Arheološki nalazi svedoče da je ovo područje bilo naseljeno još u praistoriji, od početka upotrebe bakra, a pojedini nalazi dovode se u vezu i sa krajem vinčanske kulture.
Posebno se izdvajaju lokaliteti Tilva Roš, Rgotina, kao i Rudna Glava i Dnevni kop – najstariji poznati praistorijski rudokop na centralnom Balkanu, koji potiče iz IV milenijuma pre nove ere.
Razvoj metalurgije doveo je do formiranja prvih naselja, među kojima se ističu Zlotska pećina i Čoka lu Balaš kod Krivelja. Naselje u Zlotskoj pećini postojalo je od IV milenijuma do VII veka pre nove ere i imalo je ulogu značajnog zanatskog centra u kome su izrađivani alati, nakit i oružje.
Na prelazu iz stare u novu eru, Bor i okolina dolaze pod rimsku vlast. Rimljani su u ovim krajevima prepoznali izuzetno rudno bogatstvo, pa su u III veku nove ere nastala naselja rudarsko-metalurškog karaktera, među kojima su Tilva Roš, Argentares (Rgotina), Cetace, Kraku lu Jordan i čuvena Romulijana kod Gamzigrada.

Tokom srednjeg veka područje Bora nalazilo se u sastavu srpske države, a nakon Nikopoljske bitke 1436. godine potpada pod tursku vlast u okviru Vidinskog sandžaka. Zbog teškog položaja stanovništva i velikih nameta, dolazilo je do masovnih iseljavanja, pa je ovaj kraj u jednom periodu bio gotovo potpuno opusteo.
Kroz austrijsko-turske ratove krajem 18. veka dolazilo je do smene vlasti, a u borbama su učestvovali i dobrovoljci iz sela u okolini Bora. Tokom Prvog srpskog ustanka, naročito od 1805. godine, Timočka krajina se aktivnije uključuje u borbu protiv Turaka, uz istaknute vođe poput Milisava Đorđevića i hajduk Veljka Petrovića. Konačno oslobođenje ovog kraja usledilo je 1833. godine.

Nakon oslobođenja, knez Miloš Obrenović aktivno radi na uređenju oblasti. U Brestovcu je 1837. godine izgradio konak, a ispitivanja barona Herdera potvrdila su lekovitost Brestovačke banje i značajno rudno bogatstvo Bora. Ipak, do pokretanja rudnika došlo je tek početkom 20. veka.
Prelomni trenutak u razvoju Bora dogodio se 1903. godine, kada su, nakon istraživanja finansiranih od strane Đorđa Vajferta, otvoreni rudnici bakra. Osnivanje rudnika označilo je početak ubrzanog razvoja naselja, koje je između dva svetska rata dobilo novu infrastrukturu, bolnicu, školu i radnička naselja, a rudnik je postao jedan od najvećih u Evropi.
Status grada Bor dobija 30. maja 1947. godine, sa oko 11.000 stanovnika, čime započinje novo poglavlje u njegovoj istoriji – kao industrijskog, rudarskog i urbanog centra istočne Srbije.
boronline.rs/N.A/M.A.
Sve najnovije i proverene informacije, građani mogu pratiti na portalu boronline.rs.
![]()

